NEUROLOGIJA

Neurologija je medicinska nauka koja se bavi fiziologijom i bolestima nervnog sistema. Nervni sistem se sastoji od mozga, kičmene moždine i perifernog nervnog sistema. Bolesti koje se razvijaju na bilo kojem od ova tri odjeljenja i ne zahtijevaju hiruršku intervenciju liječi se na odjelu neurologije. Neurološki odjel je podijeljen u dvije grane: odraslu i dječju neurologiju. U našem odjelu neurologije naši specijalisti pružaju usluge intenzivne njege u praćenju bolesti koje zahtijevaju intenzivnu njegu, kao i usluge ambulantnog i bolničkog liječenja.

Koje bolesti liječi neurologija?

• Cerebrovaskularne bolesti: Hemoragije u mozgu i cerebrovaskularne okluzije su uključene u opseg cerebrovaskularnih bolesti. Moždani udar, kako se popularno naziva paraliza, nastaje kada je jedan od moždanih sudova začepljen i taj dio mozga se ne može hraniti, a može se manifestirati u obliku različitih neuroloških manifestacija. Ćelijska smrt se javlja u područjima koja se napajaju začepljenim krvnim žilama, a ovisno o regiji, na jednoj strani tijela mogu se uočiti gubitak snage, gubitak govora, vrtoglavica, smetnje vida i gubitak svijesti. Neurolozi koriste magnetnu rezonancu (MR) ili kompjuterizovanu tomografiju (CT) kako bi otkrili začepljenu žilu i zahvaćeno područje i dogovorili tretman. Osim vaskularne okluzije, među cerebrovaskularne bolesti spadaju cerebralna krvarenja zbog krvnog pritiska i venska krvarenja zbog okluzije vena. Praćenje i liječenje moždanih krvarenja koje ne zahtijevaju hiruršku evakuaciju također obavljaju neurolozi. Pacijenti koji dođu u nesvijest i kojima je potrebna respiratorna ili kardijalna podrška liječe se u jedinici intenzivne njege, a pacijenti kojima nije potrebna intenzivna pomoć liječe se u klinici.
• Epilepsija: Epilepsija, je među bolestima koje prati neurološka jedinica. Najčešći tip epileptičkih napada su generalizirani toničko-klonički napadi koji se manifestiraju nevoljnim pokretima u rukama i nogama, gubitkom svijesti, pjenom na ustima i urinarnom inkontinencijom. Primarna metoda ispitivanja koja se koristi u praćenju i liječenju epilepsije je EEG. Epilepsija može početi u djetinjstvu, iako se rijetko može javiti u odrasloj dobi. Kod napadaja koji se jave u odrasloj dobi, osoba se svakako treba obratiti neurologu i obaviti potrebne preglede. Pregledi koji se prvenstveno trebaju uraditi su MRI i EEG. Liječenje epilepsije rade neurolozi antiepileptičkim lijekovima. U našoj bolnici se radi EEG za odrasle i pedijatriju, a po potrebi i EEG za spavanje.
• Glavobolja: Glavobolja je jedna od najčešćih pritužbi u našem društvu. Migrena ili glavobolje tenzionog tipa su najčešći tipovi glavobolja. Dijagnoza se postavlja prema tegobama pacijenta i vrsti glavobolje. Dijagnozu i liječenje glavobolje obavlja neurološka jedinica. Uglavnom, liječenje pacijenata se dogovara primjenom slikovnih metoda kao što su MRI ili CT, prema anamnezi ili kada neurolog smatra da je potrebno.
• Demencija (demencija): Iako je depresija najčešći uzrok zaborava u mladim godinama, incidencija demencije u društvu raste zbog produžavanja ljudskog života. Najčešći uzrok demencije kod starijih osoba je Alchajmerova bolest. Žalbe koje počinju zaboravom napreduju sa pritužbama kao što su smanjene kognitivne aktivnosti, poremećaji mišljenja, poteškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, odbijanje jela i povlačenje. Osim Alchajmerove bolesti, demencija se javlja i zbog poremećaja u strukturi moždanih sudova. Praćenje i liječenje ovih bolesti obavljaju neurolozi.
• Poremećaji kretanja: Poremećaji kretanja uključuju bolesti kao što su Parkinsonova bolest, distonija, esencijalni tremor, diskinezije, sindrom nemirnih nogu. Dijagnozu i liječenje Parkinsonove bolesti, koju karakteriziraju drhtanje ruku, nevoljni pokreti, gubitak izraza lica i poremećaji u hodu, obavlja neurološka jedinica. Ako imate tegobe kao što su drhtanje u rukama, njihanje poput klatna, nevoljni pokreti u nogama noću, peckanje, osim Parkinsonove bolesti, možete se riješiti tegoba u svjetlu potrebnih tretmana prijavom na neurologiju jedinice.
• Poremećaji spavanja: S povećanjem izvora stresa, poremećaji spavanja su postali jedan od najčešćih zdravstvenih problema današnjice. Patologije kao što su hrkanje i apneja u snu (disanje tokom spavanja) mogu poremetiti kvalitet vašeg sna noću, uzrokujući nedovoljan unos sna i osjećaj stalnog umora. Polisomnografija (test spavanja), koja se mora uraditi u procjeni ovih situacija, može se raditi i kod kuće i u bolničkom okruženju. EEG za spavanje, koji se koristi kako za procjenu spavanja, tako i za dijagnostiku nekih tipova epilepsije, primjenjuje se i na odjelu za neurologiju. U našoj bolnici se primenjuje CPAP, BPAP i ASV titracija, koje su među opcijama u lečenju poremećaja spavanja usled hrkanja. Ako imate problema sa hrkanjem ili apnejom u snu koje su primijetili vaši rođaci, ili ako imate problema sa zaspavanjem ili mislite da previše spavate, nemojte zanemariti da zakažete pregled na odjelu neurologije.
• Demijelinizirajuća oboljenja: Mijelin je izolaciona supstanca koja pokriva ovojnice nervnih ćelija i neophodna je za nervni sistem da nastavi svoju funkciju. Ovisno o gubitku ove tvari javljaju se različiti neurološki nalazi ovisno o funkcijama nervnih stanica u kojima se gubitak razvija. Najčešća demijelinizirajuća bolest je multipla skleroza (MS). MS napreduje u napadima. Nakon napada, tegobe se mogu smanjiti, nestati ili se može razviti trajna oštećenja. Dijagnoza napada se postavlja na osnovu prisutnosti plakova koji zadržavaju kontrastno sredstvo uočenih na MRI, pored novonastalih neuroloških oštećenja kod pacijenta. Osim tretmana napada, postoje različite mogućnosti preventivnog liječenja koje će spriječiti pacijente od napada. MS je kronična bolest i njeno praćenje i liječenje obavljaju neurolozi. Osim MS-a, postoje i druge rijetke demijelinizirajuće bolesti kao što su neuromyelitis optica (NMO), Devićeva bolest.
• Bolesti mišića: Najčešća autoimuna bolest među mišićnim bolestima je mijastenija Grejvs, a najčešća genetski prenosiva bolest je Duchenneova mišićna distrofija. S obzirom da kod ovih bolesti postoje poremećaji nervno-mišićnog prijenosa, uočava se stanjivanje mišića, smanjenje mišićne mase i poremećaj mišićne kontrakcije. Miastenija Graves najčešće zahvaća očne mišiće. U budućnosti se primjećuju spušteni kapci, smetnje vida zbog slabosti očnih mišića i dvostrukog vida, otežano žvakanje i gutanje, te slabljenje mišića ruku i nogu. Ove bolesti dijagnostikuje i liječi i odjel neurologije.

Osim ovih bolesti, dijagnostiku i liječenje bolesti kao što su vrtoglavica (vrtoglavica), paraliza lica, bol u licu, oštećenje živaca uzrokovano dijabetesom (dijabetička polineuropatija) obavlja i odjel neurologije.